Općina Ston

Smještaj, veličina i geoprometni položaj

Općina Ston je jedinica lokalne samouprave i zauzima jugoistočni dio poluotoka Pelješca na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske.Njezino istoimeno općinsko središte nalazi se i razvija 62 km prema sjeverozapadu od županijskog središta Dubrovnika,kojemu gravitira i s kojim je uspostavljena uska demografska,društvena,gospodarska i prometna povezanost.

Približno isto toliko je udaljen i od drugih središta u ovoj županiji i to od gradova Korčule(63 km),Metkovića(61 km) i Ploča(65 km).Prostor općine Ston je od posebnog društvenog državnog i nacionalnog geostrateškog interesa za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko-neretvansku županiju zbog svojih izuzetno važnih obilježja.Ima značajan prometnogeogeafski položaj i povoljna geografska obilježja,ali veoma osjetljiv i važan geostrateški i geopolitički položaj.Sastavni je dio jedine hrvatske županije čiji je veći dio kopnenim teritorijem druge države odjeljen međusobno i od matice zemlje i samo morskom površinom povezan u jednu cjelinu.To je dio spojnog područja s Bosnom i Hercegovinom te ima cestovni državni granični prijelaz Bistrina –G.Klek,ali i potencijalne granične točke u Kanalu Malog Stona.

Općina Ston je dugo vremena bila izolirano područje koje je komuniciralo s drugim krajevima samo preko nekoliko manjih luka(Ston,Žuljana,Brijesta,Mali Stom,Hodilje) dok je danas to tranzitno prmetno područje s posebnim čvorišno –križnim prometno –geografskim značenjem.Tu se nalazi raskrižje cestovnih pravaca i prometnica u naselju Zaton Doli(prema Dubrovniku,Pelješcu,Korčuli,prema drugim dijelovima Hrvatske),ali i terminali trajektnih veza prema otoku Mljetu(Prapratno).

Prirodne svojstvenosti kraja
 
Ovo područje ima slična prirodno-geografska obilježja kao i drugi dijelovi Dubrovačke regije,Dalmacije.To je tipični bezvodni krški dinarski prostor s nešto većim i manjim plodnim površinama,dok u krajoliku dominiraju pošumljene ,djelom opožarene površine ,oskudni pašnjaci i goli kamenjar.Općina Ston sastavni je dio hrvatskog dinarskog krša.Istiće se međusobna usporednost uzvisina(vapnenačkih brda i glavica-najistaknutiji južni priobalni gorski niz Zagorje s najvišim vrhom 632 m)i udubljenja(udoline ,polja,poljica,doci,uvale,ponikve u mekšim dolomitima-najrasprostranije su su plodne udoline Pelješka Crna gora i Ponikve u unutrašnjosti te Brijesta polje i Stonsko polje na njezinim nižim uzdužnim djelovima.

Svojstven je „dalmatinski“ tip razvedene obale (oko 100 km)s brojnim kanalima(kanal Malog Stona,Mljetski kanal i Stonski kanal),zalivima (Malostonski),zatonima(Žuljana),uvalama s plažama(Brijesta,Bjejevica,Bistrina,Kuta,Vučine,Praprtna,Smokvina,Priježba,Marčuleti,Pržini brojnedruge),manjimotočićima(Gubavac,Maslinovac,Lovorikovac,Kokošar,Tajan,Pučenjak,Veli Školj,Banja,Govanj ili Otok Života,Crkvica,Bisaci,Škrpun,Lirica i najveći među njima Olipa),rtovima(Blace,Nedelja,Čeljen,Ostrog,Prezdra,Vratnik i drugi),ali i kamenitim djelomično ili potpuno strmim(klifovima),nepristupačnim ili teže pristupačnim obalama.

Tektonska struktura ovog područja je u izvjesnoj mjeri labilna.Čitavo područje je pod utjecajem visoke seizmičke aktivnosti,jer se nalazi na tzv.velikom seizmogenom dubrovačkom bloku ,gdje dolazi do povremenih unutrašnjih uznemirenosti ili potresne aktivnosti
More gotovo u cjelosti okružuje ovo područje.Njegova temperatura ljeti uz obalu iznosi 22-26 stupnjeva Celziusovih te ljeti i zimi djelotvorno djeluje na klimatske prilike u ovom kraju.Njegova boja je tamnomodra do zelenkastomodra ,a prozirnost mora u blizini obale iznosi i do 5 m dubine.
 

Salinitet je prilično visoka i iznosi 38%(posebno pogodna za dobivanje soli u Stonskom kanalu),ali je na nekim mjestima znatno manja zbog podmorskih vrulja.Razlika plime i oseke u ovom djelu Jadranskog mora ne prelazi 50 cm,ali zbog jačih morskih struja u pojedinim dijelovima može doći do povećanja vodostaja-razine mora i do 2 m.Osobito je to svojstveno u Kanalu Malog Stona.More je važno zbog aktivnosti i izvora prihoda stanovništva(ribarstvo,uzgoj školjaka,proizvodnja soli,turizam,rekreacija,pomorske prometne aktivnosti i dr.)

Ovo područje ima sve osobine ugodnog mediteranskog podneblja s naglašenim dugim ,mirnim,toplim,suhim i vedrim ljetima(višim temperaturama i ljetnim sušama),relativno kratkim,blagim i važnim zimama te toplijim i vlažnijim jesenima od proljeća.Klimatski je pogodnije južno od sjevernog primorja,dok u unutrašnjim udolinama nešto slabe maritimni utjecaj zbog veće visine i konfiguracije terena.Zabileženi su sljedeći prosjeci za meterološku stanicu Ston(razdoblje promatranja 1950-1965):srednja godišnja temperatura 15,6,srednja temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja 24,9 i najhladnijeg mjeseca siječnja 7,3 stupnjeva Celziusovih,prosječna godišnja količina padalina 1414mm,insolacija preko 2500 sati godišnje ili prosječno 7 sati dnevno,dok od vjetrova najučestalije pušu jugo –SE(najizrazitije u Mljetskom i dijem Stonskom kanalu),bura-NE(izrazitija i jača na sjevernom primorju)te maestral-NW u Pelješkom i Mljetskom kanalu.

Prava mediteranska vegetacija (česvina-crnika,dalmatinski bor,makija,nisko žbunje,samoniklo ljekovito i aromatsko bilje,a od kultura vinova loza,maslina,ostalo voće i povrće)odražava ekološke prilike i najbolji je pokazatelj klimatskih i pedoloških prilika.Ona samo na većim visinama (iznad 350 m ) prelazi u vegetaciju submediteranskih svojstava.Šuma ima prvenstveno ekološku(protuerozijsku i zaštitnu)funkcijui turističko rekreacijsku vrijednost,nego služi za gospodarsko korištenja.

GOSPODARSKO STANJE
 
Na području općine razvijaju se sljedeće gospodarske djelatnosti ,među kojima su neke od njih međusobno kompletarne :agrarna djelatnost,ribarstvo i školjkarstvo (marikultura)među primarnim djelatnostima,neki manji proizvodni i prerađivački industrijski pogon i građevinska djelatnost među sekundarnim djelatnostima,a zatim začeci prometne djelatnosti,noviji razvitak trgovine,turizma i ugostiteljstva i drugih uslužnih djelatnosti među tercijalnim djelatnostima.To su glavne funkcije,koje su temeljene na oskudnoj prirodnoj osnovi,pokretale ili još uvijek pokreću gospodarski život općine.
 
Poljoprivreda

Ograničene površine plodnog zemljišta i bezvodnica otežavali su razvitak poljodjelstva(više se razvijalo vinogradarstvo,maslinarstvo,te nešto voćarstvo,povrtlarstvo i ratarstvo,kao i proizvodnja duhana)

Dopunsko i sezonsko zanimanje je bilo sakupljanje ljekovitih i aromatskog bilja.Prostrane pašnjačke površine bile su ,više ranije nego danas,korištene za razvitak stočarstvo(koza,ovca)Posebno vrijedno plodno poljodjelsko zemljište su Brijesta polje i Stonsko polje,udoline Žuljane,pelješke Crne Gore i Ponikve,ali i neke manje plodne površine(polja,poljica,uvale,Udoline)u blizini pojedinih naselja.

Brijesta polje prostire se uzdužno od mora do iznad Gornjeg sela,rigolano terasirano tlo na vapnencu,što je uz povoljne klimatske uvjete pogodno za uzgoj mandarina i drugih agruma,koštičavog voća,vinove loze i masline.

Stonsko polje  se prostire od solane u Stonu pa sve do naselja Česvinica.Zaprema površinu od oko 100ha.Plodno tlo povoljna klima te voda za navodnjavanje omogućuju uzgoj agruma,koštičavog i jabučastog voća ,vinove loze,povrća,stočnog bilja i masline.
Udolina Žuljana tipično je područje uzgoja vinove loze ,maslina,južnog voća,što je u skladu s tipovima tala i lokalnim klimatskim prilikama.

Udoline pelješka Crna Gora i Ponikve,kojima je svojstvena nešto oštrija klima i kvalitetni tipovi tala,posebno su vrijedna područja za uzgoj vinove loze i razvitka vinogradarstva(kvalitetno bijelo vino "mareština"),ali i maslinarstva i uzgoj koštičavog voća.
Na području općine Ston proizvede se oko 300 vagona grožđa ili oko 200 vagona vina.Ubere se u rodnim godinama oko 300 000kg ploda masline iz čega se ocjedi oko 8 vagona maslinova ulja.Na površini od oko 50 ha mandarine ubere oko 80 vagona plodova , te oko 5 vagona suhog i svježeg južnog voća.Izvrca se oko 2 tone meda,te ubere oko 25 vagona povrća u tijeku cijele godine.
Najveća količina grožđa se prerađuje u vinarijama Poljoprivredne zadruge Putniković(150 vagona)i Stona(120 vagona).Ostalo prerađuju sami proizvođačiu svojim podrumima.

Plodovi masline se uglavnom prerađuju u zadružnoj uljari u Brijesti i Stonu.

Gospodarstvo

Nositelj gospodarskog razvitka na teritorijuopćine Ston su u današnjim okolnostima u gradu Stonu i cijelom malostonskom zaljevu.To su uz solanu u Stonu ,industrija građevinskog materijala,pekara te marikultura.
U gospodarskoj strukturi marikultura zauzima najznačajnije mjesto.Gradska struktura ima karakteristike heteregenosti,no najvećim je dijelom vezana na prirodne resurse(more ,poljodjelske površine).
Čisto more s odgovarajućim osobinama bio je temelj razvitku marikulture u Malostonskom zaljevu:uzgoj školjaka i ribarstva-prvenstveno kamenica i dagnji,ali moguć je uzgoj i bijele ribe u kavezima i polulagunarno,dok je na otvorenom moru bilo zastupano ribarstvo.U Stonskom kanalu tradicionalna je proizvodnja morske soli u solani Stona,a potencijalna razvitak marikulture.Na osnovi takve poljodjelske proizvodnje,sakupljanog ljekovitog bilja,proizvodje školjaka i ribarstva,u općini Ston su se razvili neki manji prerađivački pogoni(solana,vinarski podrumi,mlinice za masline i proizvodnja ulja ).
 
Turizam

U najnovije vrijeme ugodan krajolik ,obala,more,klima,vegetacija,promet utjecali su na početak jačeg razvitka turizma u ovoj općini i sve veću orjentaciju stanovništva prema toj djelatnosti. To se prvenstveno odnosi na razvitak ljetnog kupališnog stacionarnog turizma,ali mogućnost ruralnog,izletničkog,športsko-rekreacijskog,tranzitnog,festivalnog,lovnog,ribolovnog,crkvenog,nautičkog usmjeravanja.Među mogućnostima na moru moguće je plivanje,jedrenje,veslanje,surfing,ronjenje,skijanje,športski ribolov,sudjelovasnje u profesionalnom ribanju.U tom pogledu osobito su na sjevernoj pelješkoj oboli podobna naselja Brijesta,Duba Stonska,Luka,Hodilje i Mali Ston,a na južnoj pelješkoj obali naselja Žuljana tezaseoci Prapratno,Pržina,dok su u Stonskomkanalu povoljne prilike za razvitak turizma u Ston,Brocama te zaseocima Konštari i Kobaš.Danas od turističkih kapaciteta uz privatne smještaje i hotel u Malom Stonu djeluju autokampovi u Prapratnom ,Brijesti,Žuljani i Hodilju.

 

 
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI OPĆINE STON

 

Zakonom o područjima županija,gradova i općina u Republici Hrvatskoj(Narodne novine br.90/92,29/94 i 10/97)ustrojena je općina Ston sa sjedištem u mjestu Ston.

Prema gore navedenom zakonu općina Ston obuhvaća 18 naselja i to Boljenovići,Brijesta,Broce,Česvinica,Dančanje,duba Stonska,Dubrava,Hodilje,Luka,Mali Ston,Metohija,Putnikovići,Šparagovići,Ston,Tomislavovac ,Zabrđe,Zaton Doli i Žuljana.
Općina Ston je sastavni dio Dubrovačko –neretvanske županije i Dubrovačke regije,treća je po veličini teritorija (169,51 km²)i među 22 političko teritorijalne jedinice lokalne samouprave u županiji.Općina Ston u županijskom prostoru sudjeluje sa 9,57%površine i 2,22%stanovništva,au broju naselja participira sa 7,11%.