Uzgajalište kamenica

Tragovi uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu postoje još iz razdoblja rimske vladavine ovim prostorom. Prvi pisani dokumenti o izlovu školjaka potječu iz 16. stoljeća, a o uzgoju iz 17. stoljeća, zapisi iz vremena Dubrovačke Republike. Njima se organizira uzgoj dodjelom koncesija i povlastica koje uživaju uzgajivači.

     Bota Šare

     Mali Ston

     +385 (0)20 754 482

     www.bota-sare.hr

    Školjkarstvo Ostriga

    Denis Dražeta

     Hodilje

     +385 (0)95 905 4449

     Mail: ostriga.ston@gmail.com

     Marikultura Mario

     Mario Radibratović

     Mali Ston

    +385 (0)98 302 644

     Mail: mario.radibratovic@du.t-com.hr

    Dea ribolov

    Dubravko Dražeta

     Hodilje

     +385 (0)98 344 141

     dubravko.drazeta@gmail.com

     Gusta Me

     Boris Franušić

     Luka

     +385 (0)95 909 5520

     boris.franusic75@gmail.com

    Školjkarstvo Antonio    

    Antonio Mihočević

    Zamaslina

    +385 (0)98 920 5195

    mihocevicantonio@gmail.com

Do većeg razvitka uzgoja dolazi početkom dvadesetog stoljeća kada se osnivaju prve kompanije za uzgoj školjki. To rezultira dobivanjem Grand Prixa i zlatne medalje za kakvoću stonskih kamenica na Svjetskoj izložbi 1936. u Londonu, dodijeljenoj poduzeću "Bistrina" - gojenje i prodaja kamenica i drugih Ijuskavaca, Dubrovnik.

Većina privatnih kompanija za uzgoj propada tijekom drugog svjetskog rata. Međutim, već 1946. osniva se prvo društveno poduzeće za uzgoj u uvali Bistrina, koje postaje centar uzgoja u zaljevu i oko sebe okuplja niz kooperanata. Krajem osamdesetih proizvodnja dostiže razinu od 1.5 milijuna komada kamenica i između 2-3 000 tona dagnji. U Dolima se gradi moderni pogon za preradu dagnji. Početkom Domovinskog rata zaljev Bistrina i Kuti postaju linija bojišnice uslijed većina uzgajališta propada, a Srbi i Crnogorci
potpuno devastiraju novi pogon za preradu, a strojeve odvoze.             

Oslobođenjem, započinje polagani oporavak školjkarstva, uglavnom karakteriziran stihijskim često nezakonitim uzurpiranjem morskih površina. To se ogleda u činjenici da danas postoji oko 40-setak uzgajivača na legalnim koncesijama, te dvostruko veći broj nelegalnih uzgojnih površina. U istom razdoblju se uzgoj širi iz tradicionalnog područja oko Malog Stona i Bistrine, na vanjska područja sve do Malog mora. Uslijed svega navedenog vrlo je teško procijeniti koliko se školjaka danas uzgaja, a procjene se kreću oko 1 000 tona dagnji i 500 000 komada kamenica.

Malostonski zaljev je tradicionalno područje školjkarstva, a uzgajaju se samo dvije vrste: kamenica, Ostrea edulis i dagnja Muytilus galloprovincialis. Cijeli uzgoj se temelji na prikupljanju mlađi iz prirode različitim načinima kolektiranja, nakon čega se kamenice cementiraju na način specifičan samo za ovo područje. Dagnje se uzgajaju uglavnom na plivajućim te nešto manje i fiksnim parkovima, u klasičnim najlonskim pergolarima koji vise na konopima.       

Kamenice su najzrelije i najukusnije u ožujku kada se slavi blagdan Sv.Josipa, a gastro stručnjaci spominju da je kamenice najbolje služiti svježe otvorene i začinjene limunovim sokom. Baš takve, svježe otvorene i s mirisom mora možete kušati u vrijeme blagdana Sv.Josipa (19.ožujka) u restoranima Stona. Festa od kamenica je gastro manifestacija, koje je ponudom osim ovih školjki i jela prigotovljena od njih (juha od kamenica, pohane kamenice, zapečene kamenice, pržene ili pečene kamenice na razne načine) popraćena dalmatinskom pjesmom i kapljicom dobrog Pelješkog vina. Kod nas se kamenice najviše rabe i jedu svježe, žive, na ledu, kao hladno predjelo, odnosno uvodno jelo u gastronomski dobro sročen jelovnik. Kao hladno jelo može se ponuditi kao koktel, razni mignoni i zagrisci s kamenicama, u ribljoj hladetini, u canape sendvičima...