Smještaj, veličina i geoprometni položaj

Općina Ston je jedinica lokalne samouprave i zauzima jugoistočni dio poluotoka Pelješca na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske.Njezino istoimeno općinsko središte nalazi se i razvija 62 km prema sjeverozapadu od županijskog središta Dubrovnika,kojemu gravitira i s kojim je uspostavljena uska demografska,društvena,gospodarska i prometna povezanost.

Približno isto toliko je udaljen i od drugih središta u ovoj županiji i to od gradova Korčule(63 km),Metkovića(61 km) i Ploča(65 km).Prostor općine Ston je od posebnog društvenog državnog i nacionalnog geostrateškog interesa za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko-neretvansku županiju zbog svojih izuzetno važnih obilježja.Ima značajan prometnogeogeafski položaj i povoljna geografska obilježja,ali veoma osjetljiv i važan geostrateški i geopolitički položaj.Sastavni je dio jedine hrvatske županije čiji je veći dio kopnenim teritorijem druge države odjeljen međusobno i od matice zemlje i samo morskom površinom povezan u jednu cjelinu.To je dio spojnog područja s Bosnom i Hercegovinom te ima cestovni državni granični prijelaz Bistrina –G.Klek,ali i potencijalne granične točke u Kanalu Malog Stona.
Općina Ston je dugo vremena bila izolirano područje koje je komuniciralo s drugim krajevima samo preko nekoliko manjih luka(Ston,Žuljana,Brijesta,Mali Stom,Hodilje) dok je danas to tranzitno prmetno područje s posebnim čvorišno –križnim prometno –geografskim značenjem.Tu se nalazi raskrižje cestovnih pravaca i prometnica u naselju Zaton Doli(prema Dubrovniku,Pelješcu,Korčuli,prema drugim dijelovima Hrvatske),ali i terminali trajektnih veza prema otoku Mljetu(Prapratno).

GOSPODARSKO STANJE
 
Na području općine razvijaju se sljedeće gospodarske djelatnosti ,među kojima su neke od njih međusobno kompletarne :agrarna djelatnost,ribarstvo i školjkarstvo (marikultura)među primarnim djelatnostima,neki manji proizvodni i prerađivački industrijski pogon i građevinska djelatnost među sekundarnim djelatnostima,a zatim začeci prometne djelatnosti,noviji razvitak trgovine,turizma i ugostiteljstva i drugih uslužnih djelatnosti među tercijalnim djelatnostima.To su glavne funkcije,koje su temeljene na oskudnoj prirodnoj osnovi,pokretale ili još uvijek pokreću gospodarski život općine.
 
Poljoprivreda
Ograničene površine plodnog zemljišta i bezvodnica otežavali su razvitak poljodjelstva(više se razvijalo vinogradarstvo,maslinarstvo,te nešto voćarstvo,povrtlarstvo i ratarstvo,kao i proizvodnja duhana)Dopunsko i sezonsko zanimanje je bilo sakupljanje ljekovitih i aromatskog bilja.Prostrane pašnjačke površine bile su ,više ranije nego danas,korištene za razvitak stočarstvo(koza,ovca)Posebno vrijedno plodno poljodjelsko zemljište su Brijesta polje i Stonsko polje,udoline Žuljane,pelješke Crne Gore i Ponikve,ali i neke manje plodne površine(polja,poljica,uvale,Udoline)u blizini pojedinih naselja.
Brijesta polje prostire se uzdužno od mora do iznad Gornjeg sela,rigolano terasirano tlo na vapnencu,što je uz povoljne klimatske uvjete pogodno za uzgoj mandarina i drugih agruma,koštičavog voća,vinove loze i masline.
Stonsko polje  se prostire od solane u Stonu pa sve do naselja Česvinica.Zaprema površinu od oko 100ha.Plodno tlo povoljna klima te voda za navodnjavanje omogućuju uzgoj agruma,koštičavog i jabučastog voća ,vinove loze,povrća,stočnog bilja i masline.
Udolina Žuljana tipično je područje uzgoja vinove loze ,maslina,južnog voća,što je u skladu s tipovima tala i lokalnim klimatskim prilikama.
Udoline pelješka Crna Gora i Ponikve,kojima je svojstvena nešto oštrija klima i kvalitetni tipovi tala,posebno su vrijedna područja za uzgoj vinove loze i razvitka vinogradarstva(kvalitetno bijelo vino "mareština"),ali i maslinarstva i uzgoj koštičavog voća.
Na području općine Ston proizvede se oko 300 vagona grožđa ili oko 200 vagona vina.Ubere se u rodnim godinama oko 300 000kg ploda masline iz čega se ocjedi oko 8 vagona maslinova ulja.Na površini od oko 50 ha mandarine ubere oko 80 vagona plodova , te oko 5 vagona suhog i svježeg južnog voća.Izvrca se oko 2 tone meda,te ubere oko 25 vagona povrća u tijeku cijele godine.
Najveća količina grožđa se prerađuje u vinarijama Poljoprivredne zadruge Putniković(150 vagona)i Stona(120 vagona).Ostalo prerađuju sami proizvođačiu svojim podrumima.
Plodovi masline se uglavnom prerađuju u zadružnoj uljari u Brijesti i Stonu.

Gospodarstvo
Nositelj gospodarskog razvitka na teritorijuopćine Ston su u današnjim okolnostima u gradu Stonu i cijelom malostonskom zaljevu.To su uz solanu u Stonu ,industrija građevinskog materijala,pekara te marikultura.
U gospodarskoj strukturi marikultura zauzima najznačajnije mjesto.Gradska struktura ima karakteristike heteregenosti,no najvećim je dijelom vezana na prirodne resurse(more ,poljodjelske površine).
Čisto more s odgovarajućim osobinama bio je temelj razvitku marikulture u Malostonskom zaljevu:uzgoj školjaka i ribarstva-prvenstveno kamenica i dagnji,ali moguć je uzgoj i bijele ribe u kavezima i polulagunarno,dok je na otvorenom moru bilo zastupano ribarstvo.U Stonskom kanalu tradicionalna je proizvodnja morske soli u solani Stona,a potencijalna razvitak marikulture.Na osnovi takve poljodjelske proizvodnje,sakupljanog ljekovitog bilja,proizvodje školjaka i ribarstva,u općini Ston su se razvili neki manji prerađivački pogoni(solana,vinarski podrumi,mlinice za masline i proizvodnja ulja ).
 
Turizam
U najnovije vrijeme ugodan krajolik ,obala,more,klima,vegetacija,promet utjecali su na početak jačeg razvitka turizma u ovoj općini i sve veću orjentaciju stanovništva prema toj djelatnosti. To se prvenstveno odnosi na razvitak ljetnog kupališnog stacionarnog turizma,ali mogućnost ruralnog,izletničkog,športsko-rekreacijskog,tranzitnog,festivalnog,lovnog,ribolovnog,crkvenog,nautičkog usmjeravanja.Među mogućnostima na moru moguće je plivanje,jedrenje,veslanje,surfing,ronjenje,skijanje,športski ribolov,sudjelovasnje u profesionalnom ribanju.U tom pogledu osobito su na sjevernoj pelješkoj oboli podobna naselja Brijesta,Duba Stonska,Luka,Hodilje i Mali Ston,a na južnoj pelješkoj obali naselja Žuljana tezaseoci Prapratno,Pržina,dok su u Stonskomkanalu povoljne prilike za razvitak turizma u Ston,Brocama te zaseocima Konštari i Kobaš.Danas od turističkih kapaciteta uz privatne smještaje i hotel u Malom Stonu djeluju autokampovi u Prapratnom ,Brijesti,Žuljani i Hodilju.