Znamenitosti / Napolenova cesta

Šetnja Napolenovom cestom započinje cestom uz Solanu do Sumića mosta gdje ćete dobiti prve podatke o Napoleonovoj cesti na info tabli. Slijedeća 2,5 sata uživati ćete u prirodnim i kulturnim znamenitostima, udaljeni od užurbane svakodnevnice. Napoleonova cesta u općini Ston proteže se do naselja Ponikve u dužini od 7 km, uspon je srednje težine i možete ga proći biciklom ili pješice.

Napoleonov put na Pelješcu proteže se od Stona jugoistočno od Orebića i Vignja na sjeverozapadu poluotoka. Taj filijalni pravac francuske ceste uzduž istočne obale Jadranskog mora dug je 61.364 metra. Strateška važnost pelješkog puta predodređena je potpunom inferiornošću Francuza na Jadranu, kojim u to vrijeme vladaju njihovi neprijatelji Englezi i Rusi. Put je građen etapno, a izgradnja je nastavljena i pod austrijskom vlašću, kada su povezana sva veća mjesta na poluotoku. Pored francuske vojske u gradnji je bilo prisiljeno sudjelovati i lokalno stanovništvo, pa su zamjetne znatne razlike u načinu i kvaliteti gradnje pojedinih dionica. Francuski put na Pelješcu jedno je od rijetkih preostalih svjedočanstava iz tog razdoblja na dubrovačkom području.

Trasa je zbog strateških razloga tako položena da nerijetko prolazi nepristupačne gorske predjele, otkud se pružaju atraktivne vizure, što omogućuju potpuno nov doživljaj krajolika. Napoleonov put na Pelješcu prolazi u neposrednoj blizini 48 manje poznatih lokaliteta iznimnog spomeničkog značaja, a datiraju od pretpovijesti do 19. stoljeća.

Budući da Napoleonski put prolazi gotovo čitavom dužinom poluotoka, mnoga nalazišta neminovno se nalaze na samoj trasi puta ili u njenoj blizini. U okolici Stona nalazi se nekoliko važnih ranih sakralnih spomenika, među njima ranokršćanska crkva sv. Mandaljene i ranosrednjovjekovna crkva sv. Mihajla. Pod vrhom grebena koji odvaja Stonsko polje od Ponikava smještena je špilja Gudnja, višeslojno pretpovijesno nalazište koje pokriva razdoblje od 6. tisućljeća prije Krista do brončanog doba.

Sama udolina naselja Ponikve sadrži jednu od najimpresivnijih koncentracija velikih pretpovijesnih grobnih gomila i gradina na čitavom poluotoku. Slične gomile i gradine nižu se dalje prema zapadu duž velikog dijela trase puta. Mnoge krševite glavice nad putem okrunjene su slikovitim srednjovjekovnim i kasnijim crkvicama.

Napokon, na nakovanjskoj visoravni smještena je nakovanska Spila, višeslojno pretpovijesno naselje s kontinuitetom korištenja od 6. tisućljeća prije Krista do kraja pretpovijesti, kada ju je lokalno ilirsko stanovništvo koristilo kao svetište.